Depresivni poremećaj predstavlja značajan problem u području mentalnog zdravlja u Europi. Svjetska zdravstvena organizacija je ustanovila da:

• danas depresija predstavlja četvrti najveći svjetski zdravstveni problem;
• depresija će oko 2020. godine biti drugi svjetski zdravstveni problem;
• depresija je najveći uzrok nesposobnosti među odraslima.

Računa se da u čitavom svijetu poremećaj zahvaća preko 120 milijuna ljudi u različitim fazama njihova života. Smatra se da u Europi depresivni poremećaj zahvati 13% stanovništva tijekom života. Ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, u 2030-im godinama depresija bi mogla postati najvažniji pojedinačni zdravstveni poremećaj u Europi.

Unatoč iznesenom, kompleksnost poremećaja nije dovoljno poznata, što se odražava na mogućnosti i točnost dijagnosticiranja i liječenja. Smatra se da je depresivni poremećaj neprepoznat u 50% slučajeva, neliječen u 75%, nedovljno liječen u 90%, a primjereno liječen tek u 10% slučajeva. Depresivni poremećaj predstavlja patnju za pojedinca i čitavu obitelj. Ujedno je i težak ekonomski teret za svako društvo.

Depresija je sindrom karakteriziran:

• poremećajem raspoloženja;
• poremećajem funkcioniranja autonomnog živčanog sustava što se odražava na spavanju, apetitu, tjelesnoj težini, seksualnim potrebama;
• kognitivnim simptomima u vidu oslabljene koncentracije, slabijem pamćenju;
• poremećajima ponašanja u vidu suicidnih ideacija i pokušaja, gubitka motivacije, interesa, u nedostatku doživljaja zadovoljstva, umoru, skonosti glavoboljama i drugim bolnim tjelesnim senzacijama, itd.

 
Kao odgovor na prepoznatu potrebu preventivnog i terapijskog djelovanja u odnosu na depresiju, Europski parlament je 2008. godine podržao Mentalno zdravstveni program EU, a 2009. godine je formirana Ekspertna skupina za mentalno zdravlje s fokusom na depresiju.

Od 2010. godine, Hrvatska organizira Dan borbe protiv depresije u zajednici djelovanja HLZ – Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju i udruge Zdravi grad u Splitu. Voditelji tog projekta su psihijatri prof. dr. sc. Ivan Urlić, prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić, te doc. dr. sc. Andrea Russo, prof. psihologije i pedagogije. Depresija se danas prepoznaje u djece, adolescenata, mladih ljudi, osoba srednje životne dobi, osoba u trećoj životnoj dobi, te kao komorbiditet kod brojnih tjelesnih i psihičkih bolesti i poremećaja.

Cilj je projekta da se u Europi, posredstvom djelovanja u cilju poboljšanja senzibilnosti profesionalnih i laičkih krugova, ta senzibilizacija proširi od 01. listopada svake godine – Europskog dana borbe protiv depresije, na djelovanje tijekom čitavog mjeseca listopada u vidu predavanja, radionica i različitih drugih manifestacija radi podizanja svijesti o važnosti prepoznavanja i liječenja, te prevencije depresije. To se posebno u današnje vrijeme odnosi na situaciju duboke ekonomske i općenito socijalne krize, što predstavlja važne nepovoljne faktore za očuvanje i unapređenje mentalnog zdravlja.

Zdravi grad je hrvatski predstavnik u European Depression Association www.europeandepressionday.com